Evo kako se plastika "ušunja" u vaš organizam, a posledice koje ostavlja su katastrofalne po zdravlje
Iako se promovišu kao održiva alternativa, papirne čaše za jednokratnu upotrebu nose specifične hemijske rizike. Jednokratne čaše jesu praktične i vrlo povoljne, ali je cena koju našim zdravljem plaćamo veoma skupa. Podjednako može biti opasno i posuđe koje ima obojenu dekoraciju.
Kako je moguće da karton izdrži toplu tečnost, a da ne iscuri i koliko je polimerni premaz bezbedan za naš organizam, za Kurir televiziju, otkrio nam je dr Radomir Kovačević, toksikolog.
"Okruženi smo rizicima"
Kako je Radomir objasnio, plastika je zamenila sve što je prirodno ali isto tako ne možemo je izbeći.
- Kako je savremena civilizacija doprinela svojim razvojem u fizičkom i hemijskom smislu nažalost je već odavno dostigla potencijal autodestrukcije, i to na bazi proizvoda koja sama stvara. Kada se osvrnemo na našu svakodnevicu ceo svet uglavnom živi u megalopolisima. Najveći procenat plastike se koristi upravo u Indiji a ona još uvek nije toliko razvijena kao Amerika i Evropa - rekao je Radomir i dodao:
Zamenila sve prirodno
Toksikolog Radomir je objasnio koliko su toksične plastične ambalaže u kojima nam svakodnevno služe hranu i piće gde god otišli.
- Homo sapiens danas ne može da živi bez toga da uzme plastičnu kesu kada ode u market, niti da ode negde gde su hrana i piće posluženi u plastici. Ali čovek se prilagođava, jer često u fizičkom i hemijskom smislu nema prilagođavanja, dok u psihološkom ima. Ona je zamenila sve što je prirodno i potiče iz starogrčke reči "plastikus" što znači sposobnost materije da menja oblik. S obzirom na to da smo svi prinuđeni da koristimo posuđe onda moramo da znamo šta smo dobili sa plastikom. Ona je nastala još u davnim vremenima, kod Mezoamerikanaca - iako se o tome često površno govori. Njihova civilizacija je imala svoja znanja i tehnologije.
Nastanak plastike
Plastika je danas gotovo zamenila sve ono što je prirodno i kako tvrdi Kovačević - bez nje se ne može živeti.
- Na američkim kontinentima uništeni su milioni domorodaca. Od vremena Kolumba, koji je zapravo tražio Indiju, pa su zato starosedeoci nazvani Indijancima, već su postojale razvijene civilizacije Inka i Maja. One su poznavale određene oblike obrade prirodnih materijala. Ipak, vraćamo se na temu koje je posuđe najbezbednije za upotrebu? Da li je to keramika, staklo ili zemljano posuđe? Sve ono što je prirodno zamenila je plastika. Zamenila je kamen, keramiku, drvo i gotovo sve što i danas koristimo, ali u sve manjoj meri. Plastika je praktična. Imamo plastične čaše, flaše, bez toga se danas gotovo ne može živeti. Kada se pakujemo za put, nosimo litar ili dva vode u plastičnim bocama. Ne samo da je nosimo, već je svakodnevno kupujemo flaširanu vodu, iz dana u dan.
Koliko je plastika zapravo bezbedna?
Radomir je objasnio koliko su zapravo obojene keramičke posude, iz kojih često pijemo vodu, bezbedne za svakodnevnu upotrebu.
- Da budemo konkretni i precizni. Keramika se često smatra bezbednom. Međutim, na keramičkim šoljama i posudama imamo različite vrste štampe, boja i nalepnica. To su pigmenti. Koliko je to zapravo bezbedno, retko ko razmišlja, iako svakodnevno iz takvih posuda pijemo vodu i čaj. Keramiku je razvila još sumerska civilizacija. Njihovo pismo je kasnije dešifrovano. Tu je i feničanska civilizacija — govorimo o periodu od pre oko sedam hiljada godina pre nove ere. Obrada keramike i metala tada je bila poznata, dok plastiku nisu poznavali.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs